U ovom članku možete pročitati više o mogućem i dopuštenom sadržaju oporuke, određivanju nasljednika i nasljednih dijelova, iznasljeđenju, isključenju i lišenju nasljednika, određivanju zapisa, naloga i uvjeta, osnivanju zaklada, oprosta nedostojnosti, određivanja izvršitelja oporuke, opozivu ranije oporuke te određivanju odnosa među sunasljednicima.
Oporučno nasljeđivanje je uređeno Zakonom o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje u tekstu ZN). Iako je oporuka jednostrano, izričito i osobno očitovanje oporučiteljeve posljednje volje, upravljeno na raspolaganje za slučaj njegove smrti, ZN određuje koji je to dopušteni i moguć sadržaja oporuke.
Prema članku 42. ZN oporučitelj je ovlašten za slučaj smrti oporukom raspolagati svime čime je bio ovlašten raspolagati i za života, ako nije što posebno propisano. Oporučitelj može oporukom proizvesti iste pravne učinke koje je mogao i za života jednostranim očitovanjem svoje volje te nasljednopravne učinke koji su predviđeni ZN. U nastavku članka možete pročitati više o svakoj mogućoj i dopuštenoj odredbi oporuke.
Određivanje nasljednika i njegovog nasljednog dijela
Prema članku 43. ZN oporučitelj može oporukom odrediti jednoga ili više nasljednika. Nasljednik na temelju oporuke jest osoba koju je oporučitelj odredio da ga naslijedi u cijelosti ili u razmjernom dijelu. Nasljednikom će se smatrati i osoba kojoj su oporukom ostavljeni jedna ili više određenih stvari ili prava, ako se ustanovi da je oporučiteljeva volja bila da mu ta osoba bude nasljednik. Međutim, netko ne postaje nasljednikom samo na temelju činjenice da ga je oporučitelj imenovao za nasljednika, već se nasljednik u ostavinskom postupku mora prihvatiti svog nasljedstva te mora biti sposoban za nasljeđivanje te ne smije biti nedostojan za nasljeđivanje. Ukoliko te pretpostavke ne budu ispunjene, imenovani nasljednik neće naslijediti oporučitelja, već će se nasljeđivati temeljem samog zakona.
ZN zbog takvih slučajeva predviđa i mogućnost da oporučitelj u svojoj oporuci odredi zamjenika svom nasljedniku, pa tako u članku 44. ZN je propisano da oporučitelj može odrediti oporukom osobu kojoj će pripasti nasljedstvo za slučaj da određeni nasljednik umre prije njega, ili da se odrekne nasljedstva, ili da bude nedostojan da naslijedi. Isto vrijedi i za zapise, naloge i ostala raspolaganja. Međutim, on takvom odredbom ne može odrediti nasljednika svome nasljedniku. Drugim riječima, osoba koju on odredi za zamjenika svom nasljedniku ne može se smatrati nasljednikom oporučiteljevog nasljednika.
Kao što je navedeno, u članku 43. stavku 2. ZN oporučitelj može odrediti da nasljednik kojeg imenuje u oporuci ga naslijedi u cijelosti ili u razmjernom dijelu. Na taj način oporučitelj može, ali i ne mora odrediti veličinu nasljednog dijela svog nasljednika. On to može učiniti na način da navede da nasljedniku ostavlja cijelu svoju ostavinu ili njezin dio koji može odrediti ili razlomkom ili odrediti što će nasljedniku pripasti iz ostavinske mase.
Isključenje nužnih nasljednika iz nasljedstva i lišenje nužnog dijela u korist potomaka
Kao što ima mogućnost odrediti nasljednika u oporuci, ZN dopušta oporučitelju da u svojoj oporuci isključi ili liši pojedinog nasljednika njegovog dijela.
Sukladno članku 85. ZN oporučitelj može, potpuno ili djelomično, isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio:
1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju,
2) ako je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema njemu ili njegovu bračnom drugu, djetetu ili roditelju,
3) ako je počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
4) ako se odao neradu ili nepoštenu životu.
Prema članku 87. isključenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključen, a prava ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja određuju se kao da je isključeni umro prije ostavitelja.
Također, prema članku 88. ZN oporučitelj može nasljednika koji je prezadužen ili rasipnik, lišiti, u cjelini ili djelomično njegovog nužnog dijela u korist nasljednikovih potomaka. Takvo lišenje je valjano samo pod uvjetom da u trenutku otvaranja nasljedstva lišeni nasljednik ima maloljetno dijete ili maloljetnog unuka od prije umrlog djeteta, ili ima punoljetno dijete ili punoljetnog unuka od prije umrlog djeteta koji su nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. Ukoliko u oporučitelj liši nasljednika samo u dijelu, lišeni nasljednik nasljeđuje ostavitelja u dijelu koji nije obuhvaćen lišenjem. Lišeni nasljednik nasljeđuje ostavitelja i kad pretpostavke za lišenje više ne postoje u času ostaviteljeve smrti.
Ostavljanje zapisa
Još jedna od mogućih i dopuštenih odredbi oporuke prema ZN je ostavljanje zapisa. Zapis je prema ZN oporučna odredba usmjerena da ovlasti neku osobu – zapisovnika da od nasljednika ili druge osobe u čiju je korist oporučno raspolagao zahtijeva neko davanje, činjenje, trpljenje ili propuštanje njemu ili nekoj drugoj osobi. Da bi odredba o zapisu bila valjanja oporučitelj treba odrediti osobu zapisovnika te predmet zapisa koji je u principu određena činidba koja bi bila sposobna biti predmet obveznopravnog odnosa.
Raspolaganje u dopuštene svrhe i osnivanje zaklade
Prema članku 46. ZN oporučitelj je ovlašten oporukom odrediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina upotrijebi za postignuće neke dopuštene svrhe. On može oporukom odrediti da se radi ispunjenja te svrhe osnuje i pravna osoba – zaklada. Takvo oporučno raspolaganje nužno mora sadržavati i pravni temelj za osnivanje zaklade te raspolaganje imovinom ostavitelja u korist te zaklade. Ako je oporučitelj odredio osnivanje zaklade i namijenio sredstva za postignuće njezine svrhe, zaklada će nastati kad se ispune pretpostavke određene posebnim propisima o zakladama.
Ovom odredbom ZN također je ovlašten oporučitelj da već nekoj postojećoj osobi povjeri postizanje određene svrhe te da joj za to namjeni određena sredstva.
Nalozi i uvjeti
Kad oporučitelj odredi osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine, on može sukladno odredbi članka 47. stavku 1. ZN tu osobu opteretiti nekom dužnosti – nalogom. Oporučitelj tako može nalogom opteretiti osobu u čiju korist je raspolagao da ispuni određenu dužnost i to na teret vrijednosti onoga što je primila na temelju oporuke.
Prema članku 48. stavku 1. ZN propisano je da se nalog smatra raskidnim uvjetom, tako da osoba opterećena nalogom gubi ono što joj je namijenjeno ako ne ispuni nalog.
Prema članku 47. stavku 2. ZN oporučitelj može u pojedinim oporučnim odredbama odrediti uvjete ili rokove. On na taj način ograničava učinke oporučnih odredbi. Za nemoguće, nedopuštene i nemoralne uvjete, kao i nerazumljive ili protuslovne, uzet će se da ne postoje.
Oprost nedostojnosti
Prema odredbi članka 125. ZN Nedostojan je naslijediti, kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke, kao i dobiti bilo što na temelju oporuke:
1. onaj koji je namjerno usmrtio ostavitelja, ili je to pokušao;
2. onaj koji je silom ili prijetnjom natjerao, ili prijevarom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku ili neku oporučnu odredbu, ili ga je spriječio da to učini;
3. onaj koji je uništio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da spriječi ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje, kao i onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku;
4. onaj koji se teže ogriješio o obvezu uzdržavanja prema ostavitelju prema kojemu je imao zakonsku obvezu uzdržavanja, onaj koji nije htio pružiti ostavitelju nužnu pomoć, koju mu je mogao pružiti bez opasnosti za vlastiti život, ili ga je ostavio bez pomoći u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje.
ZN ipak dopušta da se i takva osoba naslijedi ostavitelja. Prema članku 126. stavku 2. ZN nedostojnost prestaje ostaviteljevim oprostom danim u obliku propisanom za valjanost oporuke.
Određivanje izvršitelja oporuke
Sukladno članku 60. ZN oporučitelj može oporukom odrediti jednu ili više osoba za izvršitelje oporuke. Izvršitelj oporuke može biti svaka poslovno sposobna osoba, a i pravna osoba. Baš kao i nasljednik za izvršitelja oporuke vrijedi da nije dužan primiti se te dužnosti.
Djelokrug izvršitelja oporuke je onaj koji oporučitelj oporukom odredi, ali ZN u članku 61. navodi da ukoliko oporučitelj nije što drugo odredio, utoliko je dužnost izvršitelja oporuke naročito da u ime i za račun nasljednika vodi brigu i poduzima što je potrebno za očuvanje ostavine, da njome upravlja, da u ime i za račun nasljednika poduzima što je potrebno za isplatu dugova i zapisa, vodeći u svakom pogledu brigu da oporuka bude izvršena onako kako je to oporučitelj htio.
Opoziv oporuke
Prema članku 64. ZN oporučitelj može uvijek opozvati oporuku, u cjelini ili djelomično, očitovanjem danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu može napraviti oporuka. Međutim, on svoju volju za opozivom oporuke može očitovati i na način da oporuku uništi.