Jednom kad se u ostavinskom postupku donese rješenje o nasljeđivanju i ono postane pravomoćno, smatra se da je njime utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja.
Međutim, ukoliko se nakon pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka pojavi imovina koja je pripadala ostavinu, o njoj se treba odlučiti kako bi se izbjegle pravne nesigurnosti.
ŠTO JE NAKNADNO PRONAĐENA IMOVINA?
U ostavinskom postupku koji se provodi nakon smrti ostavitelja, sud ili javni bilježniku utvrđuje što sve čini sastav ostavine. Sud ili javni bilježnik će sastav ostavinske imovine utvrditi prema podacima koje dostave nasljednici ili drugo tijelo. Međutim, u slučaju da neka imovina ne bude uvrštena, nasljednicima preostaje mogućnost podnošenja prijedloga za raspravljanje naknadno pronađene imovine.
Da bi se imovina ostavitelja smatrala naknadno pronađenom imovinom – potrebno je da ta imovina nije bila obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. Naknadno pronađena imovina jest sva ona ostavinska imovina koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, bez obzira na to je li se za vrijeme vođenja ostavinske rasprave znalo da ona postoji i da je dio ostavine.
Također, sud će ipak provesti ostavinsku raspravu, ako rasprava prethodno nije vođena. U slučaju ako su pronađene nekretnine, sud će ju provesti po službenoj dužnosti. Ako su pronađene samo pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će raspravu provesti samo na zahtjev zainteresiranih osoba.
RASPOREĐIVANJE NAKNADNO PRONAĐENE IMOVINE
Prema članku 234. stavku 1. Zakona o nasljeđivanju propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.
Dakle, prema citiranoj odredbi Zakona o nasljeđivanju, u slučaju ako su se svi pozvani nasljednici u ostavinskom postupku prihvatili nasljedstva, sud će sukladno rješenju o nasljeđivanju rasporediti imovinu. U tom slučaju neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu.
Međutim, sud će ipak provesti ostavinsku raspravu u dva slučaja: ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili ga ustupio drugom nasljedniku. To proizlazi i iz odredbe članka 133. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju kojim je propisano da se odricanje od nasljedstva ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu.
ŠTO AKO JE SPORNA NAKNADNO PRONAĐENA IMOVINA?
Jedino ako među nasljednicima nema spora da je određena imovina pripadala ostavitelju – samo u tom slučaju se ista može raspraviti kao naknadno pronađena imovina ostavitelja. Ostavinski sud neće raspravljati imovinu za koju ne postoji suglasan stav nasljednika o tome da se radi o naknadno pronađenoj imovini ostavitelja, nego će o tom pitanju odlučiti parnični sud u povodu tužbe jednog od nasljednika.
ODNOS NOVOG I PRVOTNOG RJEŠENJA O NASLJEĐIVANJU
Sud koji odlučuje o naknadno pronađenoj imovini neće ulaziti u prvobitno rješenje o nasljeđivanju i ono će i dalje biti na snazi kao i sve što je njima utvrđeno. Dakle, rješenjem kojim se odlučuje o naknadno pronađenoj imovini odlučuje se samo o raspoređivanju one imovine koja nije obuhvaćena prvotnim rješenjem o nasljeđivanju.