Uskrata prava na nužni dio

Josipa Verović

Zakon o nasljeđivanju polazi od stajališta da su ostavitelja prvi pozvani naslijediti njegovi potomci i bračni drug. Međutim, uslijed kompleksnih međuljudskih odnosa koji mogu proizaći iz obiteljskih veza, sve češće se u događa da ostavitelj iznaslijedi svog nužnog nasljednika. Na taj način njegov nužni nasljednik ostaje bez svog nužnog dijela koji bi mu po zakonu pripao.

Zakon o nasljeđivanju predviđa dva načina na koji ostavitelj može u cijelosti iznaslijediti svog nužnog nasljednika: isključenje nužnih nasljednika te lišenje nužnog dijela u korist potomaka

Isključenje nužnih nasljednika

Isključenje nužnih nasljednika je u principu kažnjavanje osobe potencijalnog nasljednika za postupke koje je učinila za života ostavitelja na način da ne može naslijediti ostavitelja niti kao nužni nasljednik. Međutim, u članku 85. Zakon o nasljeđivanju previđa u kojim situacijama je opravdano isključenje iz nasljedstva.

Opravdani razlozi za isključenje

Prema navedenom članku, ostavitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio:

  • ako se nasljednik povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegovog obiteljskog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio,
  • ako je nasljednik namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema njemu ili njegovom bračnom drugu, djetetu ili roditelju
  • ako je nasljednik počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
  • ako se odao neradu ili nepoštenom životu

Pretpostavke valjanosti isključenja

Da bi takvo isključenje proizvodilo pravne učinke, ono mora biti učinjeno u obliku oporuke i to na izričit način. S tim u vezi valja istaknuti kako je nužno da se ostavitelj u oporuci izričito pozove na jedan od zakonski opravdanih razloga za isključenje.

Kako bi isključenje bilo valjano, nužno je da ono objektivno postoji u trenutku oporučivanja. Zbog toga ukoliko bi došlo do spora o opravdanosti isključenja iz nasljedstva, teret dokaza da je isključenje opravdano bi ležao na onom nasljedniku koji se poziva na isključenje.

Pravne posljedice isključenja

U slučaju isključenja nužnog nasljednika, nasljednik koji je isključen iz nasljedstva gubi svoje pravo na nasljedni dio. S druge strane, prava drugih nasljednika se određuju na način kao da je isključeni umro prije ostavitelja.

Lišenje nužnog dijela

Lišenje nužnog dijela je pravni institut kojim ostavitelj u želi sačuvati nasljedstvo za potomke njegovog nasljednika te im na taj način omogućiti financijsku sigurnost.

Pretpostavke lišenja nužnog dijela

Kao i isključenje, i lišenje nužnog dijela je valjano samo ako je izričito učinjenu o obliku oporuke. Međutim, zbog same svrhe instituta razlozi za opravdanost lišenja bitno su drugačiji od opravdanih razloga za isključenje.

Da bi lišenje bilo opravdano potrebno je da je nužni nasljednik u trenutku oporučivanja, a i u trenutku otvaranja nasljedstva prezadužen ili rasipnik te u tom slučaju nasljeđuju potomci lišenog.

Kako bi lišavanje proizvodilo pravne učinke potrebno je da u trenutku otvaranja nasljedstva lišeni ima:

  • maloljetno dijete ili maloljetnog unuka od prije umrlog djeteta ili
  • da ima punoljetno dijete ili punoljetnog unuka od prije umrlog djeteta a koji su nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.

Pravne posljedice lišenja nužnog dijela

U slučaju lišenja nužnog dijela, nužni nasljednik ne nasljeđuje već njegov nasljedni dio pripada njegovim potomcima.

Međutim, ukoliko se utvrdi da su otpali razlozi zbog kojih bi nasljednik bio lišen svog nužnog dijela, njemu će pripasti njegov nasljedni dio. Isto tako, lišeni nasljednik će naslijediti svoj nasljedni dio

  • ukoliko bi se netko od potomaka lišenog odrekao prava na nasljedni dio, ili
  • pak bio nedostojan za nasljeđivanje, ili
  • taj potomak više nije maloljetan, odnosno više nije nesposoban za rad ili je ipak stekao nužna sredstva za život.