OPOZIV UGOVORA O DAROVANJU

napisala

u kategoriji

Ugovor o darovanju je ugovor kojim darovatelj obdareniku prepušta neku imovinsku korist koju obdarenik prihvaća. S obzirom da obdarenik ne daje nikakvu protučinidbu, Zakon o obveznim odnosima daje mogućnost darovatelju da ugovor o darovanju opozove u dva slučaja: zbog osiromašenja darovatelja te grube nezahvalnosti obdarenika. Ta dva razloga su potpuno neoivisna o jedan o drugom, i darovatelj može tražiti opoziv ako su ispunjene zakonske pretpostavke za barem jedan od dva razloga.

Prije nego se osvrnemo na same razloge za opoziv, valja istaknuti neke opće pretpostavke opoziva darovanja.

Da bi opoziv darovanja bio valjan darovanje se opoziva pisanom izjavom upućenom obdareniku. Osim što se daje u pisanom obliku, potrebno je da potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog bilježnika.

Opći rok trajanja prava na opoziv darovanja je godinu dana, a koji se računa od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva.

Prema članku 493. stavku 1. i stavku 2. Zakona o obveznim odnosima da bi darovatelj mogao tražiti opoziv ugovora o darovanju zbog vlastitog osiromašenja moraju biti ispunjene sljedeće zakonske pretpostavke:

  1. darovatelj je ispunio svoju obvezu iz Ugovora o darovanju
  2. nakon ispunjenja ugovora o darovanju je toliko osiromašio da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje
  3. nema ni osobe koja bi po zakonu bila dužna uzdržavati darovatelja
  4. dar ili njegova vrijednost se još nalazi u imovini obdarenika,
  5. obdarenik se ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

Navedene zakonske pretpostavke moraju se ispuniti kumulativno, odnosno moraju postojati i na strani darovatelja i na strani obdarenika u trenutku opoziva ugovora o darovanju.  Međutim, obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba.

Zakon o obveznim odnosima ograničava darovatelja da opozove ugovor o darovanju u slučaju ako se darovatelj u oskudicu namjerno ili grubom nepažnjom te kad je za opoziv protekao rok.  

Sudska praksa tako primjerice ističe da darovatelj koji je svojom slobodnom voljom i vlastitom odlukom raskinuo redovni radni odnos kod poslodavca zbog čega je izravno ugrozio egzistenciju svoje maloljetne djece i lišio sebe jedinog kontinuiranog novčanog prihoda, ne može opozvati darovanje zbog vlastitog osiromašenja budući se isključivo svojim postupcima doveo u oskudicu.

Darovatelj ne može opozvati Ugovor o darovanju zbog osiromašenje ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine.

Osim zbog osiromašenja, darovatelj može opozvati ugovor o darovanju i zbog nezahvalnosti obdarenika.

Ne može se svaka vrsta nezahvalnosti smatrati razlogom za opoziv darovanja. Zakon propisuje da mora biti riječ o gruboj nezahvalnosti. Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.

Uži članovi obitelji bi bili supružnici i djeca darovatelja, a u nekim slučajevima i roditelji te drugi srodnici.

Djelo kažnjivo po kaznenim propisima bi moglo biti bilo koje kazneno djelo, ali Zakon ne navodi da mora nužno postojati i pravomoćna osuđujuća presuda. Ukoliko ona postoji, ona veže sud u postupku opoziva darovanja.

Osim samog darovatelja, opoziv zbog grube nezahvalnosti u određenim slučajevima može zahtijeva i nasljednik darovatelja. Ali Zakon o obveznim odnosima značajno sužava njegova ovlaštenja. Naime, nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje.

Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku. Bitna pretpostavka je da oprost može dati samo darovatelj, a ne neki drugi član njegove bliže obitelji prema kojem je učinjena gruba nezahvalnost.

Čak i ako iz nekog razloga darovatelj se više ne može poslužiti institutom opoziva darovanja, Zakon o obveznim odnosima nudi mu druge mogućnosti pobijanja ugovora o darovanju, kao što je tužba za utvrđivanje ništetnosti, tužba radi pobijanja i sl.