Međe su uvijek označavale pravnu liniju do koje se protežu prava i ovlasti vlasnika pojedine nekretnine, odnosno gdje počinju prava i ovlasti vlasnika susjedne nekretnine. Međe se označavaju međašnim znakovima (ogradama, suhozidovima, ponekad i međašnim kamenima) koji mogu postati neprepoznatljivi ili u potpunosti nestati. Iz tog razloga između vlasnika dviju susjednih čestica nastaju sporovi do kud seže međa, odnosno do kud seže vlasništvo svakog od vlasnika. Iz tog razloga nužno je pokrenuti postupak uređenja međa. Postupak obnove ili ispravka međe uređen je člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
OBNOVA ILI ISPRAVAK MEĐA
Obnova ili ispravak međa je postupak koji se provodi na prijedlog jednog od susjeda u slučajevima ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili ako su sporne. Sud o uređenju međe odlučuje u izvanparničnom postupku.
Sud će među obnoviti ako ona nije sporna, ali prijeti opasnost da se neće moći raspoznati. S druge strane, međa će se ispraviti u dva slučaju: ako se međa ne raspoznaje te ako se raspoznaje ali je sporna.
NAČIN ISPRAVLJANJA I OBNAVLJANA MEĐA
Sud je u izvanparničnom postupku vezan zakonskim redoslijedom načina utvrđivanja međe.
1. Utvrđenje međe na temelju katastarskog nacrta
Sukladno odredbi članka 103. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu. Da bi sud obnovio ili ispravio među prema katastarskom nacrtu potrebno je da su ispunjene dvije pretpostavke: da je to moguće i da stranke na to pristanu.
Ponekad nije moguće obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu jer ta granica ili nije utvrdiva ili se ne može vjerno prenijeti na stvarno stanje nekretnina zbog malih mjerila, pogotovo u slučajevima u kojima su katastarski planovi starijeg datuma.
2. Utvrđenje međe na temelju sporazuma susjeda
Ako nisu ispunjenje zakonske pretpostavke za obnovu ili ispravak prema katastarskom nacrtu, sud će među ispraviti ili obnoviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju.
3. Utvrđenje međe prema posljednjem mirnom posjedu
Ako susjedi ne postignu sporazum po pitanju uređenja međe, sud će među obnoviti ili ispraviti prema posljednjem mirnom posjedu, odnosno pretpostavlja se da posjednik ujedno i pravi vlasnik. Prema članku 18. st. 2. Zakona o vlasništvu posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, a ako je i pribavljen na takav nedopušteni način, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj tako oduzeti posjed. Prema odredbi čl. 21. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Ako takav posjed u zakonom određenim rokovima nije smetan, može biti podloga za uređenje međe.
4. Utvrđenje međe prema pravičnoj ocijeni
Ukoliko ni na taj način nije moguće utvrditi među, sud ju je ovlašten utvrditi prema pravičnoj ocijeni. Zakon ne predviđa pravila kojima bi se sud trebao voditi prilikom odlučivanja o pravičnoj procijeni, ali je važno da uzme u obzir sve okolnosti slučaja posebno karakteristike terena (uzvisine, vodotok, jarak i sl.). Ako takve karakteristike terena u pojedinom slučaju ne postoje, sud bi prema ustaljenoj praksi spornu površinu podijeliti na jednake dijelove.
PITANJE PRAVA VLASNIŠTVA KOD UREĐENJA MEĐA
Sud će u izvanparničnom postupku istodobno s donošenjem odluke o izmjeni ili obnovi međe, na licu mjesta označiti među međašnim znakovima. Međutim, to ne znači da je sud odlučio i o pravu vlasništva svakog od vlasnika, ali od tog trenutka smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
Sukladno članku 103. stavku 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa. Dakle, bez obzira na ishod izvanparničnog postupka u kojem se obnavlja ili ispravlja međa, svatko može tražiti u parničnom postupku da se utvrdi njegovo pravo vlasništva te isto preda u posjed, samo što je onaj susjed koji je sudjelovao u izvanparničnom postupku vezan rokom od 6 mjeseci. Ako uspije s tužbom, presuda će oboriti presumpciju da vlasništvo postoji do te međe.